Kritike Brisela zbog stanja u pravosuđu za Zagreb su 'umjerene'

Hrvatska Vlada ocijenila je drugo po redu godišnje izvješće Europske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj kao jednoj od 27 država članica Europske unije kao odmjereno i u velikoj mjeri korektno.

“Ovogodišnje izvješće je odmjereno. Daje u velikoj mjeri korektan prikaz stanja vladavine prava u Hrvatskoj, prepoznajući određene nedostatke i potvrđujući određene napretke što se tiče vladavine prava. Hrvatska nije svrstana u krug država koje imaju problema s vladavinom prava,” ocijenio je ministar pravosuđa Ivan Malenica.

Izvješće konstatira napredak u skraćivanju trajanja sudskih postupaka i broju predmeta, ali traži da se to još ubrza, upozorava na kontroverze oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske i na omalovažavajuće izjave predsjednika Zorana Milanovića na račun sudaca, na to da sustav javnih nabava i dalje predstavlja područje visokog rizika za korupciju, i da tužbe protiv medija i novinara (SLAPP tužbe) izazivaju zabrinutost.

Postoji prostor za napredak

Na novinarsko pitanje, Malenica je kazao kako postoji prostor za napredak oko vladavine prava u Hrvatskoj.

“Vjerujemo da će se kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka, kojim smo predvidjeli 13 reformi i šest investicija, dodatno poboljšavati slika o stanju u hrvatskom pravosuđu,” očekuje Malenica.

Upitan o odbacivanju tužbi protiv novinara, ministar je kazao da takve tužbe treba pogledati u jednom širem kontekstu.

“Ova vlada i Ministarstvo kulture i medija spremno je u jednoj široj radnoj skupini razmotriti pitanje SLAPP tužbi”, rekao je Malenica.

Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb, koja je prošle i ove godine bila konzultirana oko izvještaja od strane Europske komisije, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da je izvješće dobro detektiralo neke dugogodišnje probleme koje Hrvatska ima u kontekstu vladavine prava, ali se dotaklo i nekih novih.

Što se pravosuđa tiče, problem je su u prošloj godini postupci na prvostupanjskim sudovima značajno dulje trajali – od 700 do 1.000 dana, ovisno o vrsti postupka.

Tužbe protiv medija i novinara

Drugi su važan problem, koji po izvješću izaziva zabrinutost Europske komisije, SLAPP tužbe protiv medija i novinara, kojih aktualno u Hrvatskoj ima oko 900 aktivnih.

“To su tužbe koje u velikoj mjeri pokreću pojedinci iz javnosti i političarke i političari, i koje imaju jako negativan utjecaj na medijsku sliku u Hrvatskoj, prije svega zbog sudskih postupaka u kojima se presuđuju neproporcionalno visoke odštete protiv medija, što pogotovo pogađa medije na lokalnoj razini,” kaže Novosel.

On naglašava kako je Komisija upozorila i na to da javna savjetovanja oko donošenja novih zakona i kreiranja javnih politika ne ispunjavaju svrhu.

“Europska komisija je vrlo jasno potcrtala ono što organizacije civilnog društva godinama naglašavaju, a to je da su ti procesi uglavnom pro forma, bez nekakvog sadržaja i smisla, i da to treba mijenjati,” kaže naš sugovornik.

Novosel žali što Izvješće nije spomenulo neke probleme vladavine prava – problem sa implementacijom odluka Ustavnog suda vezano uz uže područje ljudskih prava – oko upotrebe manjinskog jezika i pisma, kašnjenja s donošenjem novog zakona o pobačaju i obaveze izmjene izbornih okruga, kao i da nisu spomenuti problemi pučke pravobraniteljice kojoj hrvatska policija ne omogućuje uvid u postupanje policije prema iregularnim migrantima.

Izvješće je za RSE komentirao i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec.

Razlozi za lošu percepciju neovisnosti sudstva kod građana

On primjećuje kako je izvješće pozitivno ocijenilo smanjenje broja neriješenih predmeta i trajanja postupaka, posebice na drugostupanjskim odnosno visokim sudovima.

“U odnosu na određeno povećanje broja neriješenih predmeta na prvostupanjskim sudovima, razlozi za to se nalaze prije svega u pandemiji COVID-19 koja je dovela do odgode rasprava, s jedne strane, ali i u velikom priljevu novih predmeta, pogotovo u građanskoj grani sudovanja i to predmeta vezanih uz postupak jednostavnog stečaja potrošača i sporova vezanih uz kredite u švicarskim francima,” kaže Kontrec.

On podsjeća da se i u izvješću kao dva glavna razloga za lošu percepciju neovisnosti sudstva kod hrvatskih građana navodi – kako stoji i u istraživanjima o percepciji neovisnosti – uplitanje ili pritisak vlade, odnosno pritisak ekonomskih ili drugih posebnih interesnih skupina.

“Udruga hrvatskih sudaca smatra da je potrebno utvrditi stvarne razloge nepovjerenja u sudbenu vlast, a ne da se dojam stvara na desetak ‘velikih’ i medijski atraktivnih kaznenih predmeta. Dojmu sasvim sigurno ne pridonosi i aktualna situacija oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda, pri čemu i sama Komisija jasno ukazuje na neprihvatljivo omalovažavanje sudaca u tom postupku,” podsjeća Kontrec.

Loš dojam građana o neovisnosti pravosuđa može se i treba mijenjati, nastavlja Kontrec, a sugerira i kako – “daljnjim smanjenjem broja neriješenih predmeta, skraćivanjem rokova rješavanja sudskih predmeta, daljnjom digitalizacijom sudskih postupaka, većom dostupnoću sudskih odluka, kao i jačanjem uloge Državnog sudbenog vijeća kao ustavnog tijela kojem je zadatak štititi samostalnost i neovisnost sudbene vlasti.

Suci moraju raditi stručno i odgovorno, ali i ponašati se sukladno Kodeksu sudačke etike, te time i sami doprinijeti poboljšanju percepcije sudbene vlasti u Hrvatskoj,” zaključuje Kontrec svoj komentar u ime Udruge hrvatskih sudaca kojoj je na čelu.

Europska komisija je 20. srpnja objavila drugo godišnje izvješće o vladavini prava u svim državama članicama. Riječ je novom instrumentu koji – kako se tumači u Komisiji – treba imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u području vladavine prava.

Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Godišnje izvješće o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica.

U Komisiji ističu da Izvješće daje samo opis stanja bez ikakvih preporuka i nije zamišljeno da služi kao neka ljestvica tko bolje stoji u području vladavine prava. Komisija kaže da je cilj tih izvješća podizanje javne svijesti i promicanje otvorene rasprave između država članica o pitanjima vladavina prava na nacionalnoj i europskoj razini.

U ovogodišnjem izvješću Europske komisije o vladavini prava najviše je kritika upućeno Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji.

(Slobodna Evropa)

Total
1
Shares
Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci